Zašto se klime u Beogradu češće kvare nego u drugim gradovima?

Iskustva majstora govore isto – klime u Beogradu se češće kvare, nego u drugim gradovima. Ako i ti imaš utisak da klima u Beogradu uvek crkne u najgorem mogućem trenutku – nisi jedini. Mnogi su primetili isto, klime u Beogradu imaju kraći vek trajanja i češće se kvare nego u drugim manjim mestima. I ne, razlog nije u tome da su uređaji sve lošiji, činjenica je da su uslovi u kojima klime rade sve gori.

Sadržaj:

Urbani uslovi

U Beogradu klima uređaji funkcionišu u znatno težem okruženju nego u većini drugih gradova u Srbiji. Velika količina saobraćaja, prašine, smoga i sitnih čestica u vazduhu znači da se filteri, isparivači i kondenzatori mnogo brže zaprljaju. Kada je protok vazduha slabiji, klima mora da radi jače da bi postigla isti efekat hlađenja, što dodatno opterećuje ceo sistem.

Više radnih sati - Intenzivniji rad klima uređaja

Drugi važan faktor je – vreme rada. U velikom gradu klime rade mnogo više sati dnevno. U kancelarijama i lokalima često rade bez prestanka, a tokom toplotnih talasa i u stanovima skoro ceo dan. Više radnih sati znači i brže trošenje delova, veću šansu za pregrevanje i veću verovatnoću da će se kvar pojaviti baš u sred sezone.

Manjak slobodnog vremena

Ne možemo zanemariti i realnost života u velikom gradu. Previše žurbe, malo slobodnog vremena i uz to, logično – servis se često i nenamerno odlaže. Mnogi se sete klime tek kada prestane da hladi i potpuno stane sa radom. Tada problem obično više nije mali i jednostavan, već zahteva ozbiljniju intervenciju.

Efekat urbanog toplotnog ostrva

Beograd je takođe klasičan primer takozvanog „toplotnog ostrva“. Grad je i predmet detaljnih naučnih istraživanja kada je u pitanju ovaj efekat. Analize klimatologa sa Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i urbanista sa Arhitektonskog fakulteta, zasnovane na računarskom klimatskom modelu UrbClim, pokazuju da u gradu postoje veoma velike razlike u noćnim temperaturama. Ovaj efekat se meri kroz broj takozvanih „tropskih noći“, odnosno noći u kojima se temperatura ne spušta ispod 20°C, a podaci pokazuju da pojedini delovi Beograda imaju i do oko 50 takvih noći godišnje.

Prema tim istraživanjima, najizraženiji efekat toplotnog ostrva imaju Novi Beograd, Savski amfiteatar i delovi priobalja i Dunavske padine, kao i druge gusto izgrađene zone sa malo zelenila i velikim udelom betona i asfalta. Nasuprot tome, parkovi, šume i velike zelene površine poput Košutnjaka, Zvezdarske šume, Ade Ciganlije i Ušća imaju znatno niže temperature i daleko manji broj tropskih noći, što jasno pokazuje koliko tip urbanog prostora utiče na zagrevanje grada.

Razlog za ovakve razlike je struktura grada: neporozne površine i gusta gradnja akumuliraju toplotu tokom dana i sporo je otpuštaju tokom noći, dok istovremeno usporavaju strujanje vazduha i dodatno otežavaju prirodno hlađenje. U takvim uslovima gradsko okruženje ostaje pregrejano i tokom noći. Sve to znači da spoljne jedinice klima uređaja u Beogradu rade u znatno nepovoljnijem termičkom okruženju nego u manjim i zelenijim sredinama.

Zašto je redovan servis presudan

Kada vam neko spomene da se klime statistički češće kvare u urbanim sredinama, odnosno konkretno, u Beogradu, znajte da to nije nikakva nasumična ili relativna pretpostavka. Stanje na terenu govori da one rade u težim uslovima, pod većim opterećenjem i često, bez redovnog održavanja. Uzmimo u obzir da je i u toku najfrekventnijeg korišćenja – leto/zima, jako teško doći do raspoloživih majstora, zbog njihove konstantne angažovanosti, zaključak je samo jedan – obavite servis na vreme!

Sve za klimatizaciju na jednom mestu

Tim Elektre čine stručnjaci za klimatizaciju i uvek su vam na raspolaganju. Sa nizom usluga koje nudimo širom Srbije, možemo vam pomoći sa gotovo svim, od kupovine, dostave i instalacije klima uređaja do održavanja, popravke, servisa i hitnih kvarova.